Glavni izbornik
Poveznice

os_ante_starcevica_link

srd_zlatni_karas_link

 

Povijest Općine Viljevo

IME

argaiv1794

Govoreći o imenu sela Viljevo, možemo reći da njegovo podrijetlo nije do sada sigurno protumačeno, ali se čini da potječe od riječi vila ( latinski villa ) što znači stan, stanište, boravište, a u širem smislu selo. Pod imenom Viljevo, pisano u obliku Wyllow, naselje se spominje 1229. godine u dokumentu kojim Andrija, kralj ugarski i hrvatski, potvrđuje knezu Marcelu Pakračkom od plemena Teten obiteljski posjed Osuvak s ponovno opisanim međama, a u kojem se među ostalim kaže da međa počinje na obali Drave te da nadalje na jednom svom djelu " prelazi preko velikog puta kojim se ide iz Osuvka u Viljevo, a onda ide do šume Šaš". ( Dio današnjeg viljevačkog hatara zove se "Šaš", a nalazi se na istočnoj strani hatara, prema miholjačkom hataru. )

U nekoliko dokumenata vidimo da se ime posjeda, distrikta i župe piše u ovim oblicima: 1317. Wilio kao posjed, 1347. Vyllyo kao distrikt. Na zemljopisnoj karti Baranje do početka XIV. stoljeća ime sela upisano je u obliku Villyo. Tada je pripadalo ovostranom dijelu Baranjske županije. Kao selo pod imenom Viljeva, zabilježeno je 1579. godine, a kao župa ( u dokumentima pisanim talijanskom jezikom ) 1618. u oblicima: Viglievo, 1623. Viglievo, 1647. Viglievo, 1649. Viglevo, a u drugim dokumentima kao selo 1698. godine u oblicima Villyevo, i Villiövo te 1702. godine u obliku Vilovo. Jedno vrijeme selo je imalo naziv Donje Viljevo kako bi se razlikovalo od sela pod nazivom Gornje Viljevo, istočno od Slatine.ť

SMJEŠTAJ

Današnje selo Viljevo nalazi se u podravskom dijelu Slavonije, u Osječko-baranjskoj županiji, zapadno i nešto malo južnije od Donjeg Miholjca, uz rijeku Dravu i uz cestu Zagreb-Virovitica-Osijek.

Okolica Donjeg Miholjca je jedna od manjih geografskih regija donje Podravine, bez jačeg unutrašnjeg diferenciranja. Zanimljivo je da je tlo bliže rijeci Drave za desetak metara više od onoga što se prostire oko rijeke Karašice. Najniže točke zemljišta oko Karašice imaju nadmorske visine između 94 do 97 metara. Stoga po šumama južnood Kapelne ima močvarnog zemljišta. Nadmorske visine pored rijeke Drave kreću se između 100 do 106 metara. Zato rijeka Karašica teče usporedno s Dravom do mjesta gdje se korita njihovih tokova visinski ne izjednače. Naselja ovog kraja raspoređena su također u dva pojasa. Jedan pojas čine mjesta koja se nižu uzduž glavne podravske ceste od Slatine prema Valpovu. Ostala naselja leže južnije oko rijeke Karašice. Područje Donjeg Miholjca je poljoprivredni kraj u kojemu posvuda dominiraju polja, livade i pašnjaci. Ostaci nekadašnjih šuma postoje oko Kapelne i zapadnije i zapadnije do sela Golinaca. Miholjački kraj prostorno nije velik. Obuhvaća donju Podravinu od Moslavine na zapadu, do Čamagajevaca i Črnkovaca na istoku. Sjevernu granicu čini mu rijeka Drava, a južnu vododjelnica između Karašice i potoka Vučice. Na tom prostoru ima danas 13 naselja. Osim Donjeg Miholjca, koji ima karakteristike manjeg grada, ostala naselja su veća ili manja podravska sela. To su Viljevo, Moslavina, Kapelna, Golinci, Poreč, Rakitovica, Čamagajevci, Črnkovci, Bočkinci, Podgajci i Sveti Đurađ.ť
(Ulomci iz knjige "Župa Viljevo" autora Mirka Crnčana i Antuna Devića. Knjiga se može nabaviti u župnom uredu župe Svetog Andrije u Viljevu i službenim prostorijama općine Viljevo.)

 
Pogled na našu općinu
Pretraživanje